Filmom "Osuđenik na smrt je pobjegao" zagrebačko kino Tuškanac 24. lipnja otvara retrospektivu "Portreti: Asketski stil Roberta Bressona", s dvanaest filmova tog istaknutog francuskog redatelja i scenarista.
vrijeme: 24.06.2021.
Robert Bresson (1907.- 1999.) studirao je književnost i filozofiju, potom se počeo baviti slikarstvom, a u svijet filma zakoračio je 1934. godine snimivši kratkometražnu satiru "Les affaires publiques". Francuskoj vojsci pridružuje se 1939. godine, no Nijemci ga zarobljavaju na osamnaest mjeseci te se nakon puštanja na slobodu vraća u Pariz.
Još za vrijeme rata započeo je pripreme za dugometražni film "Les agnes du péché", uslijedila je romantična drama "Dame iz Bulonjske šume" iz 1945., koju će imati prilike vidjeti i zagrebačka publika u ovoj retrospektivi.
To je i posljednji film u kojem je Bresson angažirao profesionalne glumce. "Karakteristika njegovih kasnijih filmova bili su naturščici koje je nazivao “modelima” i angažirao ih želeći izbjeći kazališnu glumu", podsjeća se u najavi.
"Kinematografiju je smatrao spojem glazbe i slikarstva, a ne teatra i fotografije. Imao je specifičan minimalistički stil koji se odražavao u pojednostavljenim dijalozima, minimalnoj uporabi skladane glazbe i jednostavnu kadriranju", dodaje se.
Međunarodnu reputaciju stekao je trećim filmom, "Dnevnik seoskog župnika" (1951) kojim je osvojio Grand Prix na međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.
Uslijedio je "Osuđenik na smrt je pobjegao" (1956), remek-djelo za koje je u Cannesu nagrađen za režiju. Ta zatvorska ratna drama temelji se na memoarskom tekstu francuskog obavještajca Andréa Davignyja, a dijelom su ga nadahnula i vlastita ratna iskustva u zarobljeničkom logoru.
Krimi-drama "Džepar" (1959), djelomično inspirirana "Zločinom i kaznom" Dostojevskoga, fokusira se na protagonista u čijem se bavljenju kriminalom ogleda njegovo odbijanje konvencionalnog građanskog morala.
"Idiotom" je ponešto inspirirana drama "Sretno, Baltazar" (1966), ovjenčana s četiri nagrade u Veneciji i koncipirana kao niz epizoda koje asociraju na sedam smrtnih grijeha, a Dostojevski je prisutan i u filmu "Četiri noći jednog sanjara" (1971), nastalom prema priči "Bijele noći".
Za "Suđenje Ivani Orleanskoj" (1962), koje će 30. lipnja zatvoriti retrospektivu u "Tuškancu", redatelj se poslužio stvarnim povijesnim bilješkama sa suđenja, dok je kontroverzni "Mouchette" o djevojčici prepuštenoj samoj sebi (1967.) na nekim mjestima bio zabranjen, navodno da ne bi poticao tinejdžere na samoubojstvo.
Prikazat će se i "Nježna žena" (1969), autorov prvi film u boji, ekranizacija pripovijetke "Nježno stvorenje" Dostojevskog, impresivan minuciozan opis životnih okolnosti i psihičkih stanja koja emotivnu mladu protagonisticu postupno dovode do samoubojstva.
Film "Lancelot Jezerski" (1974) predstavlja izuzetno uspjelu dekonstrukciju arturijanskog mita, njegovu revizionističku interpretaciju, najavljeno je.
Posljednja dva filma koja je Bresson snimio , a na koje će podsjetiti retrospektiva, su psihološka egzistencijalna drama "Đavao, možda" (1977) i "Novac" (1983), slobodna interpretacija Tolstojeve pripovijetke "Lažna novčanica", u kojoj jedna krivotvorena novčanica metaforički simbolizira zlo materijalizma i konzumerizma. (Hina)
