Svečanost povodom proglašenja poljičice nacionalnim kulturnim dobrom održat će se 26. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
vrijeme: 26.04.2024. -
mjesto: Zagreb
Poljičica, koju su stari Poljičani nazivali
poljiškom bosančicom,
poljiškom azbukvicom i
arvaticom, a struka još i
zapadnom ili
hrvatskom ćirilicom, materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana te službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Poljičicom su ispisani mnogi privatni, poslovni i pravni dokumenti među kojima i najvažniji među njima, čuveni
Poljički statut zvani
Poštovani. Kako je poljičica, uz Statut i
poljički soparnik/
zeljanik/
uljenjak, gotovo sve što je od Poljica (pre)ostalo, a pismo, uz jezik i govor, najsnažnije obilježje svakog identiteta, poljičica kao nacionalno kulturno dobro ima dvostruku važnost: prvo, zato što u svome nazivu čuva spomen na Poljica (
nomen est omen!) i drugo, zato što svjedoči postojanje poljičkoga identiteta jer kao što Poljica nema bez poljičice tako ni poljičice nema bez Poljica. Više o poljičici i njenoj važnosti za poljičku i hrvatsku kulturu nalazi se u prigodnoj brošuri dostupnoj putem poveznice
https://poljica.hr/.
Sve navedeno razlozi su zbog kojih je Savez za Poljica kao nositelj ovog kulturnog dobra, u suradnji sa još 28 srodnih udruga i škola s područja povijesnih Poljica i Grada Omiša koje su se uz to rado odazvale pozivu da po odobrenju nadležnih državnih tijela i sami skrbe o poljičici kao kulturnome dobru (
postupak u tijeku), potakao javno promoviranje istoga kako bi se svekolikoj javnosti, a napose nadležnim državnim tijelima i Poljicima nadležnim gradovima i općinama, ukazalo na potrebu da zavičaj legendarne poljičke i hrvatske junakinje Mile Gojsalića iznova bude prepoznat kao životna i funkcionalna cjelina te i formalno priznat u statusu hrvatske povijesne regije.
Registar kulturnih dobara RH -
Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja poljičice