Nakladnik OceanMore objavio je novi roman francuskog književnika Frédérica Beigbedera 'Čovjek koji plače od smijeha', bestseller 'Alternativne činjenice' Åse Wikforss, te novu knjigu domaće autorice Nore Verde 'Moja dota'.
vrijeme: 13.05.2021.
Frédéric Beigbeder (1965.) autor je svjetski popularnih romana "129,90 kn", "Ljubav traje tri godine", "Windows on the World" (Nagrada Interallié), "Romantični egoist", "Upomoć, molim oprost", "Vjerujem, ni ja također", "Praznici u komi", "Francuski roman" (Nagrada Renaudot), "Život bez kraja". Djela su mu objavljena u tridesetak zemalja.
Kako se ističe u najavi, njegov roman "Čovjek koji plače od smijeha" kronika je zastranjenja i otuđenja suvremenog društva kojom se zatvara trilogija o Octaveu Parangou, "najiskrenijem pariškom neodekadentu".
Octave Parango bio je copywriter u oglašivačkoj industriji devedesetih, skaut u svijetu mode dvijetisućitih, a sada se vraća na parišku pozornicu s novim zanimanjem, stoji u najavi. "Nakon romana '129,90 kn' o tiraniji marketinga i 'Upomoć, molim oprost!' o komodifikaciji ženskoga tijela, novi roman Frédérica Beigbedera 'Čovjek koji plače od smijeha' istovremeno je smiješan i ciničan, ali i očajnički elegičan. Beigbeder iznova uspijeva proživljeno životno iskustvo pretočiti u britku satiru no suze od smijeha postaju sve gorčima", dodaje se. Prijevod s francuskoga potpisuje Ita Kovač.
U izdanju OceanMora objavljena je i knjiga "Alternativne činjenice" Åse Wikforss, koja se bavi lažnim vijestima, teorijama zavjere te negiranjem i ignoriranjem znanstvenih činjenica. Autorica rasvjetljuje stanje stvari iz filozofskog i psihološkog kuta gledanja, na pristupačan način vodi čitatelja kroz fenomen post-istine i sugerira kako se odnositi prema tzv. alternativnim činjenicama.
Koristeći primjere iz medija, obrazovanja i politike, autorica nam pomaže da shvatimo problem koji spada u najveće izazove današnjice, objašnjavajući po čemu se znanje razlikuje od mišljenja, zašto se sumnja i dezinformacije tako lako šire, zašto je ponekad tako teško prihvatiti istinu i kako nas društvena priroda ljudskog znanja čini lakim metama za manipulacije – i u privatnom i u javnom prostoru.
Knjiga je od prvog izdanja 2017. postala nezaobilazan dio rasprava u Europskoj uniji te je prevedena na više od deset jezika.
Åsa Wikforss doktorirala je filozofiju na Sveučilištu Columbia u SAD-u i trenutačno predaje na Sveučilištu u Stockholmu. Članica je Academie Europaea, Kraljevske akademije znanosti, a nedavno je odabrana i za članicu Švedske akademije. Za svoj je rad na populariziranju filozofije i zagovaranju važnosti znanosti u suvremenom društvu dobila mnoštvo nagrada, a njezina knjiga "Alternativne činjenice" postala je bestseler i prevedena je na deset jezika. Knjigu je na hrvatski prevela Željka Černok
Novi roman Nore Verde "Moja dota" donosi dirljivu i bolno upečatljivu priču o odrastanju obilježenom klasnim sramom, bijesom i otkrivanjem vlastite seksualne orijentacije te tako u korpus pripovijesti o otočkom djetinjstvu u hrvatskoj književnosti unosi novu, prijeko potrebnu klasnu i rodnu perspektivu.
U središtu je priče prkosna djevojčica koju pratimo od početka 80-ih godina prošloga stoljeća, koja provodi ljeta u Veloj Luci, gdje idilične dane s babom, ispunjene kućanskim poslovima, pjesmom i pričanjem priča, narušava barbina prijeteća prisutnost. S prolaskom godina, djevojčicu sve više opterećuje osjećaj nepripadnosti svojoj radničkoj i težačkoj obitelji. Rastrgana između grada i otoka, standarda i dijalekta, ženske i muške rodne ekspresije, u obrazovanju i pisanju traži put prema slobodi i samostalnosti.
Nora Verde (Antonela Marušić, 1974.) prvu knjigu poezije "Sezona bjegova" objavljuje kao studentica. Autorica je proznih knjiga "Posudi mi smajl","Do isteka zaliha" i "O ljubavi, batinama i revoluciji". Proza i poezija objavljivana joj je u brojnim zbornicima i antologijama i prevođena na nekoliko jezika. Jedna je od pokretačica feminističkog portala Vox Feminae. Surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija i portala koji se bave nezavisnom kulturom, medijima, književnošću, glazbom i ljudskim pravima. (Hina)