Velikom većinom izglasan Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Podsjećamo, nakon dviju novela zakona u mandatu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kojima su izvršena značajna poboljšanja Zakona iz 1999. godine, nakon gotovo 25 godina, novim se Zakonom osigurava sveobuhvatna reforma načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom. Riječ je o zakonskom okviru koji je jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika.
 
Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi Europske unije, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.
 
U odnosu na vrijedeći, novim Zakonom se uvode sljedeće novine

1. prethodna konzervatorska lokacijska obavijest - koju vlasnici i ostali sudionici u gradnji mogu zatražiti od Ministarstva kulture i medija u svrhu pripreme za zahvate na kulturnom dobru (sadrži podatke o mjerama zaštite i mjerama održavanja kulturnog dobra te opsegu prihvatljivih promjena, uključujući i podatak o tome je li potrebno provesti arheološka ili druga istraživanja te izraditi konzervatorski elaborat);
2. osiguravanje sredstava u državnom proračunu za potrebe zaštite i očuvanja arheološke baštine, a posebno sprječavanja njenog ugrožavanja te za njezino istraživanje, osobito u svrhu izgradnje objekata za stambeno zbrinjavanje i obavljanja djelatnosti od javnog interesa. Prema sadašnjem Zakonu te troškove snosi investitor;
3. način proglašenja statusa kulturnog dobra utvrđuje se odlukom (prema vrijedećem Zakonu status kulturnog dobra proglašava se rješenjem) te se jasno utvrđuju kriteriji za to (izvornost i cjelovitost te povijesna, estetska, društvena, znanstvena i/ili duhovna vrijednost, kao i druge utvrđene vrijednosti izražene nizom obilježja ovisno o vrsti kulturnog dobra), a detaljnije će se ti kriteriji urediti i pravilnikom;
4. jasnije propisuje i uređuje provođenje općih mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara na način da su mjere zaštite taksativno navedene i propisane, a predviđeno je i da se konzervatorska podloga koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara dostavlja prilikom izrade prostornog plana i unosi u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav, što će olakšati vlasnicima i korisnicima provođenje tih mjera te provođenje zahvata i radova (s obzirom da će sve biti javno dostupno);
5. jasno je uređeno donošenje odluka o upravljanju kulturnim dobrima;
6. jasnije propisuje postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, tj. detaljno je propisana potrebna dokumentacija te postupanje u svim situacijama,
7. predviđa donošenje standarda, konzervatorskih smjernica i drugih akata nužnih za učinkovitu provedbu mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, posebno njihovo provođenje u izvanrednim okolnostima;
8. solidarna odgovornost vlasnika i suvlasnika u odnosu na obveze kod redovitog održavanja kulturnog dobra te nastale štete na kulturnom dobru (jasno su uređene obveze vlasnika i suvlasnika u odnosu na kulturno dobro);
9. osigurava jedinstvenost konzervatorske službe na cijelom području Republike Hrvatske na način da Ministarstvo kulture i medija od 1. siječnja 2026. preuzima upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara za područje Grada Zagreba koje je obavljao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba (uz svih ostalih 20 županijskih Konzervatorskih odjela koji su u nadležnosti Ministarstva kulture i medija).