Muzej grada Zagreba već šesnaestu godinu tijekom zadnjeg vikenda fašnika priređuje edukativni program 'Žive slike', koji se ove godine održava u subotu i nedjelju, 14. i 15. veljače, od 11 do 14 sati. Ulaz je besplatan!
vrijeme: 14.02.2015. 11-14 h
mjesto: Zagreb: Park Stara Trešnjevka
Taj nekomercijalni muzejski projekt, organiziran po uzoru na slično događanje koji je priređivano krajem 19. st. u Zagrebu, zasniva se na kostimiranju svih djelatnika muzeja, vanjskih suradnika i prijatelja Muzeja u likove iz zagrebačke prošlosti. Likovi se posjetiteljima predstavljaju u prvom licu tumačeći osobnu povijest i povijest grada u vremenu u kojem su živjeli.
U stalnom postavu Muzeja s posjetiteljima razgovaraju i povijesna događanja tumače kralj Bela IV., prvi zagrebački biskup Duh, Crna kraljica Barbara Celjska, klarisa Judita Petronila Zrinska, barunica Ana Marija Rauch, arhitekt Viktor Kovačić, pjesnik Tin Ujević, dramska umjetnica Nina Vavra, izumitelj Slavoljub Penkala, pjesnik Tin Ujević, trgovac Naum Malin, gradski sudac Adam Balogh, prva kondukterka Paula Landsky...
Ove godine kroz izložbu Odjeci s bojišnice - Zagreb u Prvom svjetskom ratu posjetitelje će voditi: veletrgovac i mecena Šandor Aleksander, tajnica Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć Klotilda Cvetišić, osnivač zagrebačke ortopedije dr. Božidar Špišić, bolničarka Hana Mašek, kipar Robert Frangeš Mihanović, veterinarka u Stabilnoj bolnici erarskih konja, vojnik 25. pješačke pukovnije i drugi.
Neki od likova koji će na Živim slikama posjetitelje upoznavati sa zagrebačkom svakodnevicom u vrijeme Prvoga svjetskog rata su:
Šandor Aleksander – trgovac i mecena bio je zagrebački gradski zastupnik i predsjednik trgovačkog društva Merkur (od 1910). Djelujući u Društvu za promet stranaca poticao je i razvoj hrvatskog turizma. Bio je dioničar brojnih značajnih tvrtki u obiteljskom vlasništvu, kojima je upravljao njegov brat Samuel David. Skoro sve svoje prihode trošio je u humanitarne svrhe. U vrijeme Prvog svjetskog rata osnovao je u Zagrebu pripomoćnu kuhinju za članove obitelji vojnika na bojištu, koja je prerasla u dobrotvorno društvo Prehrana. Do 1925. god. Prehrana je podijelila 15 milijuna besplatnih obroka.
Klotilda Cvetišić - tajnica Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć u vrijeme Prvog svjetskog rata. Odbor se brinuo za udovice i djecu poginulih vojnika. Jedna od najpoznatijih akcija Odbora bilo je postavljanje spomen-lipe na Jelačićevom trgu u koju su Zagrepčani postavljali čavle – za svaki su čavao davali po jednu krunu, a taj je novac prikupljan u humanitarne svrhe. Klotilda Cvetišić bila je nadzornica ženskih stručnih škola u Hrvatskoj te prvi ženski profesor u Hrvatskoj.
Dr. Božidar Špišić - vlastitim je sredstvima 1908. god. u Zagrebu osnovao prvi otopedski zavod na jugoistoku Europe. Ratno ministarstvo u Beču je na Špišićev prijedlog 1915. god. odobrilo osnivanje javnog ortopedskog zavoda u prizemlju Obrtne škole na Kazališnom trgu gdje je provizorno bila smještena Bolnica Crvenog križa. Zanimljivo je da je napisao tekst i skladao himnu ortopeda.
Bolničarka Hana Mašek - iskazala se požrtvovnim radom za koji je 6. travnja 1916. godine odlikovana srebrnom počasnom kolajnom Crvenog križa s ratnom dekoracijom. Na dan objave rata 28. 7. 1914., u Jutarnjem listu objavljen je poziv Zagrepčankama da se organiziraju kao „sestre bolničarke“. Isti dan održan je sastanak u Starčevićevom domu. Prijavilo nekoliko stotina žena svih društvenih slojeva, za koje su oganizirani su bolničarski tečaji u „Bolnici milosrdne braće“ i „Bolnici milosrdnih sestara". Jedna od njih je bila i gospođica Hana Mašek.
Veterinarka Ana - Zagrepčanka zaposlena u Stabilnoj bolnici erarskih konja u Vinkovcima. Bolnica je osnovana početkom rata u preuređenoj ciglani. Već do rujna 1915. god. tamo je liječeno više od 2000 konja. Stalna potreba za opskrbom, prijenosom teškog naoružanja i transportom vojnih trupa iziskivala je iznimno velik broj konja korištenih u ratu. Samo u ožujku 1917. na opskrbnim listama carske i kraljevske vojske bilo je oko milijun grla konja i drugih teglećih životinja u operativnim zonama.
