Od 3. do 11. lipnja 2017. održat će se ZRIN festival (Zrin, Hrvatska Kostajnica, Glina, Gore, Hrvatski Čuntić).
vrijeme: 03.06.2017. - 11.06.2017.
I ove godine nastavlja se ZRIN festival s ciljem promocije kulturne baštine i prirodnih ljepota Banovine kroz vrhunske kulturne događaje: koncerte, promocije, predavanja. Kao i do sad otvaranje ZRIN festivala će biti u Zrinu pored ostataka gotičke crkve sv. Marije Magdalene. Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske će 3. lipnja u subotu s početkom u 17h otvoriti ZRIN festival. Orkestrom će ravnati mo. Miroslav Vukovojac Dugan, a gošća će im biti sopranistica Antonia Dunjko. ZRIN festival nastavljamo 6. lipnja u 19h promocijom dokumentarnog filma Sisačka majka milosrđa autorice Hrvojke Mihanović Salopek. Taj dan smo u Hrvatskoj Kostajnici u dvorani Zrinski hotela Central. U Glini se Festival predstavlja u Hrvatskom domu promocijom knjiga o Zrinu i o Banovini autora Damira Borovčaka. Subota 10. lipnja će se ZRIN festival preseliti u predivni ambijent gotičke crkve sv. Marije u selu Gore. Bivši je to templarski posjed. U Gorama će nam se predstaviti puhački kvintet Podium. Završetak ZRIN festivala nas čeka u neopisivo lijepom ambijentu Franjevačkog samostana u Hrvatskom Čuntiću gdje će nam muzicirati Zagrebački kvartet flauta.
Program festivala:
03.06. Zrin, subota/ u 17:00, ostatci gotičke crkve Sv. Marije Magdalene
Simfonijski puhački orkestar OSRH
Antonia Dunjko, sopran
Miroslav Vukovojac-Dugan, dirigent
U slučaju kiše i lošeg vremena koncert će se održati u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Kostajnici
06.06. Hrvatska Kostajnica, utorak / hotel Central, dvorana Zrinski u 19:00h
Promocija filma Hrvojke Mihanović Salopek „Marijanska svetišta Sisačke biskupije“
07.06. Glina, srijeda / u 19:00 , Knjižnica i čitaonica Glina,
promocija knjige Zrin autora Damira Borovčaka
10.06. Gore, subota / u 17:00, župna crkva Marijina Uznesenja
Brass kvintet Podium
11.06. Hrvatski Čuntić, nedjelja / u 18:00, Franjevačka crkva,
koncert zatvaranja
Zagrebački kvartet flauta
Zrin i Zrinski su dio hrvatske kulturne baštine, hrvatskog identiteta, ali i mađarskog identiteta. Zrinski su baštinili i mađarski i hrvatski identitet kao nešto svoje; oni govore, pišu i pjevaju i na mađarskom i na hrvatskom. U ovom uvodnom tekstu neću puno pisati o Zrinskima. Itekako svi znamo o njima mnogo, ali na žalost mnogi zaboravljaju po čemu su Šubić Zrinski dobili ime Zrinski i zaboravljaju njihovo sijelo koje se danas nalazi u zaboravljenom dijelu Hrvatske, na Banovini blizu Dvora na Uni. Upravo cilj ovog ZRIN festivala je svojom multimedjialnom dimenzijom približiti svima ljepote baštine Zrinskih na Banovini, ali i svih onih ostalih predivnih lokaliteta koji su nekad davno i gospodarski i kulturološki obilježili i vjerski život tog dijela Hrvatske kojeg od 19. stoljeća nazivamo Banovina. Banovina je, sa svojim burgovima Zrinskih, Frankopana, Baboneg-Babonića, Thurovih, Giesinga, Erdoedyja i drugih, desetljećima bila sustavno zapostavljana. Nekad je to bio teritorij u srcu srednjovjekovne Hrvatske. Dovoljno je spomenuti fantastičnu i hrabru ulogu utvrde Gvozdansko, rudnike Zrinskih, ostatke negdašnje cistercitske opatije Topusko kao jedne od najvećih ikad izgrađenih samostanskih kompleksa na tlu Hrvatske i to u stilu vrlo rane francuske gotike. Upravo u toj opatiji djelovala je pisarnica i notarnica iz koje su pred Turcima spašene mnoge knjige danas pohranjene na zagrebačkom Kaptolu, brevijari, misali, molitvenici; sjetimo se spomena na Georgi de Topusco ( Jura od Topuskog) i mnogih drugih vrjednota. Zato je baš ovakav festival iznimno važan u ovom dijelu Republike Hrvatske. Stari grad Zrin treba hitnu intervenciju kako arheologa, povijesničara umjetnosti, konzervatora, restauratora, tako i svih onih koji se pozivaju na Zrinske i koji se ponose hrabrošću Zrinskih u našoj povijesti. Zrin je krvario i u 2. svjetskom ratu i od tad se više nikad nije oporavio.
Stari grad Zrin nije samo obično naselje, obična utvrda, to je mjesto iz kojeg su Zrinski vladali nekoliko stoljeća, u kom su se generacije rađale, krstile, kovao novac, vodili pregovori, ali i nastajala umjetnička djela.
https://www.facebook.com/events/604991986357794/
