U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Radovan Fuchs i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, uz ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića te državnog tajnika dr. sc. Ivicu Poljička predstavili su Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku koji je potom upućen u proceduru javnog savjetovanja.
vrijeme: 01.08.2023. -
Nacrt prijedloga Zakona izradili su pravni stručnjaci Vlade Republike Hrvatske na temelju nacrta radne skupine Matice Hrvatske, koja je glavni inicijator ovog zakona. Prilikom izrade, Radna skupina i Matica hrvatska pozvali su se na 12. članak hrvatskog Ustava kojim je određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo te da građani Republike Hrvatske imaju pravo služiti se njime kao službenim jezikom u Hrvatskoj.
„Zakonom o hrvatskom jeziku kojeg vam danas predstavljamo, utvrđuju se osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika, te se osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku“, poručio je ministar Fuchs dodavši da je svrha ovog Zakona zaštita identiteta hrvatskog naroda kroz jezik. Podsjetio je da jezik nije statična forma, već je podložan razvoju i promjenama kroz godine i stoljeća, stoga Vlada Republike Hrvatske skrbi o zaštiti i osiguravanju slobode uporabe hrvatskog jezika, što uključuje svakako i osiguravanje pravnih temelja za njegov daljnji razvoj.
Na predstavljanju je naglašeno da Zakon ne znači jezičnu policiju, odnosno ne propisuje jezičnu normu, nije represivan i nema kazni te nije puristički, već osigurava razvoj hrvatskog jezika ukorak s vremenom. Također, prijedlog Zakona komplementaran je sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj te se ovim Zakonom propisuje samo javna uporaba hrvatskog jezika, dok ni na koji način Zakon ne zadire u privatnu komunikaciju niti se njime ograničava sloboda književno-umjetničkog izričaja.
Zakonom se potiče i uporaba svih idioma hrvatskoga jezika, među kojima su čakavski i kajkavski, svih funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama u primjerenim prilikama. Predviđeno je osnivanje Vijeća za hrvatski jezik koje će okupiti istaknute stručnjake hrvatskog jezika iz različitih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih ustanova kako bi pratili provedbu Zakona te iznosili Vladi mjerodavna mišljenja o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika.
Posebno je istaknuto da hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom pravobranitelju, kao i obraćati se ustanovama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku te na hrvatskom jeziku dobiti odgovor.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da se od hrvatske neovisnosti često razgovaralo i raspravljalo o jeziku na različitim forumima te podsjetila na razdoblja aktivnosti i borbe za priznanje hrvatskog jezika za što je presudnu ulogu imao upravo njegov kontinuitet.
„Namjera ovog zakona nije penalizacija i nametanje normi. Jezik ima svoj način na koji se razvija, razvijamo ga svi mi koji ga govorimo i koristimo“, naglasila je ministrica te ukazala na ulogu medija, posebno elektroničkih, koji podizanjem razine svijesti o važnosti i vrijednosti hrvatskog jezika mogu značajno utjecati na jezičnu kulturu u našem društvu. Naposljetku ministrica je pozvala da se uključe u javnu raspravu svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji i omogućio kvalitetan daljnji razvoj hrvatskog jezika.
